Hoće li do 2120. većina komunikacije na Zemlji biti nebiološka?

I ljudi su dio tog plesa, s prijateljskim razgovorima uz jutarnju kavu, podebljanim naslovima u novinama i TikTok video snimkama tinejdžera.

Trenutačno su ljudski podaci samo jedan dio Zemljine razmjene živih podataka, ali bi uskoro mogli postati nadmoćno dominantan dio. Ako isto vrijedi za sve napredne civilizacije, to bi moglo utjecati na našu potragu za izvanzemaljskim životom.

Iako bi bilo gotovo nemoguće dobiti preciznu mjeru brzine razmjene podataka između zemaljskih organizama, možete procijeniti brzinu kao red veličine.

Jedan od načina da to učinite je da pogledate broj živih stanica i njihovu razmjenu podataka budući da one čine glavnu masu života na Zemlji. Na temelju nekoliko studija, ukupan broj prokariota, poput bakterija, iznosi oko 10 29 stanica. Ove stanice razmjenjuju jedan bit informacije u otprilike 3 sata, tako da Zemljina biosfera svake sekunde razmjenjuje oko 10 24 bita informacija.

Nasuprot tome, tehnosferu, odnosno zbroj digitalnih informacija koje razmjenjuju ljudi, malo je lakše procijeniti. Na temelju internetske razmjene podataka, naša brzina prijenosa podataka je oko 10 15 bita/sekundi, što je milijarditi dio brzine biosfere.

Ali dok je biosfera relativno stabilna tijekom vremena (osim povremenog masovnog izumiranja), naši digitalni podaci rastu eksponencijalnom brzinom. Ako se naša tehnosfera nastavi širiti povijesnim stopama, nadmašit će biosferu za manje od jednog stoljeća.

Eksplozija strojno generiranih podataka

Pa kakve to veze ima s vanzemaljskim civilizacijama?

Podaci se razmjenjuju na fizičkoj razini. Bilo putem kemijskih interakcija, optičkih vlakana ili električnih krugova, za stvaranje i održavanje svih podataka potrebna je energija. Trenutačno je ova energija usredotočena na podatke biosfere, ali mogli bi njome dominirati podaci tehnosfere u tren kozmičkog oka.

Ako je ovaj trend tipičan za napredne civilizacije, vjerojatnije je da je spektar moći planeta s inteligentnim životom tehnološki, a ne biološki. Stoga bismo mogli razlikovati svjetove vanzemaljske civilizacije tražeći jasno sintetički toplinski potpis.

Ali čak i kada se ne bavimo izvanzemaljcima, rastuća tehnosfera imat će značajne posljedice za život na Zemlji.

Ljudi već imaju golem utjecaj na biološku raznolikost Zemlje i globalne temperature. Ako nastavimo s našim trendom eksponencijalnog rasta, mogli bismo značajno smanjiti izvore podataka za neljudski život. Možda je to nešto o čemu bismo trebali razgovarati.

Izvor: https://www.sciencealert.com/by-2120-most-communication-on-earth-wont-be-biological