Najpoznatijim stakleničkim plinom smatra se ugljični dioksid (CO2), a koji nastaje kao posljedica izgaranja fosilnih goriva. Prema mišljenju znanstvenika stoji kako povećana koncentracija tih plinova uzrokuje povećanu apsorpciju topline u atmosferi, što rezultira promjenama temperature zraka, količine oborina i ostalih klimatoloških elemenata.
Staklenički plinovi poznati su još po tome da upijaju velik dio zračenja zbog čega dolazi do zagrijavanja u atmosferi, a kao rezultat nastaje učinak staklenika.
Što se tiče sječe šuma pokazalo se da upravo te radnje uzrokuju povećanje količine ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferi. Ljudi svojim aktivnostima ispuštaju i druge stakleničke plinove, kao što su metan (CH4) i didušik oksid (N2O).
Staklenički plinovi nastali ljudskim aktivnostima utječu na cijeli sustav dovodeći do dodatnog globalnog zagrijavanja. U proteklih 100 godina globalna temperatura je porasla u prosjeku 0.4 – 0.8 °C.
Koncentracija stakleničkih plinova u neprekidnom je porastu i to pomalo zabrinjava. Cijeli trend započeo je nakon industrijske revolucije, kada je došlo do veće uporabe fosilnih goriva, koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi stalno raste.
Glavni izvori stakleničkih plinova su:
- izgaranje fosilnih goriva,
- industrijski procesi,
- odlaganje otpada,
- sječa šuma,
- poljoprivredna proizvodnja i
- stočarstvo
Mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova su:
- korištenje obnovljivih izvora energije
- povećanje energetske učinkovitosti
- energetsko korištenje otpada
- promjena tehnologija u industriji
- razvrstavanje otpada
- izolacija zgrada
- korištenje javnog prijevoza
- korištenje automobila koji troše manje goriva
- pošumljavanje
Komentari
Podijelite svoje mišljenje, postavite pitanje ili komentirajte članak.
Ovaj tekst još nije komentiran.
Budite prvi i podijelite svoje mišljenje!