Koliko koraka dnevno može ublažiti zdravstvene rizike dugotrajnog sjedenja?

Međunarodni tim istraživača otkrio je da čak i oni koji najviše sjedimo mogu spriječiti štetne učinke sjedenja uključivanjem više koraka u naš dan.

Sjedilački način života sve je češći i znamo da je povezan s većim izgledima umiranja od kardiovaskularnih bolesti (KVB), većim rizikom od raka i dijabetesa te kraćim životnim vijekom. A ti su rizici manji za ljude s većim brojem koraka i bržim hodačima.

Ali do sada nije bilo jasno mogu li ljudi koji intenzivno žive sjediti svakodnevnim koracima neutralizirati te alarmantne zdravstvene rizike.

Što su više koraka poduzeli ljudi u novoj studiji, bez obzira na to koliko inače sjedili, manji je rizik od kardiovaskularnih bolesti, pa čak i rane smrti. Dakle, oni od nas koji rade za stolom nisu potpuno osuđeni na propast, iako istraživači naglašavaju da je još uvijek važno pokušati sveukupno smanjiti vrijeme sjedenja.

"Ovo ni u kom slučaju nije karta za izlazak iz zatvora za ljude koji predugo sjede", kaže znanstvenik Matthew Ahmadi sa Sveučilišta Sydney u Australiji.

"Međutim, sadrži važnu javnozdravstvenu poruku da je svako kretanje važno i da ljudi mogu i trebaju pokušati ublažiti zdravstvene posljedice neizbježnog sjedilačkog vremena povećanjem broja koraka dnevno."

Rizik pada s više kretanja

Ahmadi i kolege analizirali su podatke 72.174 volontera koji su pridonijeli UK Biobanci, velikom dugoročnom skupu podataka uspostavljenom 2006. koji će nastaviti pratiti zdravstvene mjere sudionika tijekom najmanje 30 godina.

Postojao je prosjek od 6,9 godina općih zdravstvenih podataka za svakog sudionika uključenog u studiju. Sudionici su sedam dana nosili akcelerometre na zapešću kako bi procijenili razinu svoje tjelesne aktivnosti, kao što je broj koraka koje obično poduzimaju i vrijeme koje obično provode sjedeći.

Medijan vremena provedenog u sjedećem položaju bio je 10,6 sati svaki dan, tako da se za one koji su proveli više vremena od toga smatralo da imaju 'visoko sjedeće vrijeme', dok se za one s manje sati smatralo da imaju 'nisko sjedeće vrijeme'.

Sudionici čija je statistika u prve dvije godine mogla biti pod utjecajem lošeg zdravlja nisu bili uključeni u ovu studiju, tako da se nalazi odnose samo na ljude koji su, tijekom barem prve dvije godine podataka, općenito bili zdravi. Nije jasno jesu li podaci uključivali sudionike s invaliditetom koji utječu na broj koraka.

Tim je otkrio da je između 9 000 i 10 000 koraka dnevno optimalno za suzbijanje izrazito sjedilačkog načina života, smanjujući rizik od kardiovaskularnih bolesti za 21 posto i rizik od smrtnosti za 39 posto.

Bez obzira na vrijeme kada sudionik sjedi, istraživači su otkrili da se 50 posto dobrobiti javlja nakon oko 4000 do 4500 koraka dnevno.

"Svaka količina dnevnih koraka iznad referentnih 2200 koraka po danu povezana je s nižom smrtnošću i rizikom od kardiovaskularnih bolesti, za kratko i visoko vrijeme sjedenja", zaključuju Ahmadi i kolege .

"Prikupljanje između 9 000 i 10 000 koraka dnevno optimalno je smanjilo rizik od smrtnosti i KVB među sudionicima koji su izrazito sjedili."

Ovo istraživanje objavljeno je u British Journal of Sports Medicine.

Izvor: https://www.sciencealert.com/scientists-reveal-optimal-number-of-daily-steps-to-offset-sitting-down