Sada je nova studija otkrila neke ključne razlike u tome kako se ovaj proces odvija kod autistične djece, ovisno o njihovu rođenom spolu.

Prethodne studije otkrile su varijacije u načinu na koji mozgovi autistične djece prolaze kroz kortikalno stanjivanje, ali zasad je slika nejasna i nedosljedna. To je dijelom zato što povijesno gledano, studije poremećaja iz autističnog spektra nedovoljno predstavljaju ženski spol , a to vrijedi i za istraživanje kortikalnog razvoja .

"Jasno je da je ova spolna predrasuda djelomično posljedica nedovoljne dijagnoze autizma kod žena", kaže neuroznanstvenica Christine Wu Nordahl sa Sveučilišta California Davis. "Ali ova studija sugerira da razlike u dijagnozi nisu cijela priča – postoje i biološke razlike."

Iako je stvarni omjer vjerojatno puno niži, samo jednoj ženi dijagnosticiran je autizam na otprilike svaka četiri muškarca kojima je postavljena dijagnoza, što ukazuje na mogućnost spolnog utjecaja na razvoj stanja.

Uključivanjem autistične i neautistične djece u studiju, istraživači su mogli usporediti razlike u kortikalnoj debljini povezane s autizmom unutar svake rodne skupine (na primjer, razlika između autističnih i neautističnih žena), kao i uspoređujući rezultate za autistične skupine samo na temelju spola rođenja.

Studija je uključivala snimke mozga 290 autistične djece (202 muške, 88 ženske) i 139 neautistične djece (79 muške, 60 ženske) s tipičnim razvojem.

Ovi snimci prikupljeni su do četiri puta za svako dijete, od 2 do 13 godina, nudeći detaljnu sliku kortikalnog razvoja djece od dobi kada je korteks najdeblji, do dobi kada je stanjivanje najbrže , obično oko 14 godina .

U dobi od 3 godine određene regije korteksa – oko 9 posto njegove ukupne površine – bile su deblje kod autističnih žena od vršnjakinja bez dijagnoze iste dobi i spola. U muškoj skupini, u dobi od 3 godine, bilo je nekoliko značajnih razlika u kortikalnoj debljini između autistične i neautistične djece.

Do 11. godine kortikalne razlike među spolovima bile su puno teže uočljive. Glavne razlike otkrivene u studiji bile su vidljive samo kao promjene u korteksu tijekom vremena.

U usporedbi sa svojim neautističnim kolegama, ženska djeca s autizmom imala su brže stanjivanje moždane kore u određenim regijama tijekom djetinjstva, dok su autistični muškarci imali manje brzo stanjivanje od neautističnih muškaraca općenito. Te promjene nisu bile dosljedne u cijelom mozgu: samo u određenim kortikalnim regijama koje čine manje od 5 posto njegove cjelokupnosti, uključujući mreže koje planiraju i kontroliraju motoričke zadatke, održavaju pozornost i rješavaju probleme te moždani 'radar' koji pomaže nam da skrenemo pozornost kada se naši uvjeti promijene.

U drugim regijama, poput limbičke mreže, gdje se javljaju bihevioralne i emocionalne reakcije, stanjivanje korteksa se brže događalo kod autističnih muškaraca u usporedbi s neautističnim muškarcima, a manje brzo kod autističnih žena u usporedbi s neautističnim ženama.

Postoje mnogi razlozi zbog kojih biologija neke osobe može biti povezana s ili odražavati spol koji joj je dodijeljen pri rođenju, a to nije nužno fiksno: određene osobine mogu biti povezane s X ili Y kromosomom, dok na druge utječu različite razine hormona ili čak mogu biti rezultat kulturnih stavova prema dodijeljenom spolu i rodu koji dovode do različitih ponašanja i stilova života.

I dok je ova studija otkrila vidljive razlike između muških i ženskih skupina, bit će potrebno detaljnije istraživanje kako bi se točno shvatilo kako te razlike nastaju i što to može značiti za transrodne, nebinarne ili interspolne osobe s autizmom.

Ta je nijansa ovdje posebno relevantna, s obzirom na to da odrasle osobe različitog spola imaju do šest puta veću vjerojatnost da će im se dijagnosticirati autizam nego cisrodne odrasle osobe (oni koji se poistovjećuju sa svojim rodom i spolom pripisanim rođenjem).

"Obično smatramo da su spolne razlike veće nakon puberteta. Međutim, razvoj mozga u dobi od 2 do 4 godine vrlo je dinamičan, tako da male promjene u vremenu razvoja između spolova mogu rezultirati velikim razlikama koje se kasnije konvergiraju", kaže psihijatrijski istraživač Derek Andrews sa Sveučilišta California Davis.

"Važno je naučiti više o tome kako spolne razlike u razvoju mozga mogu utjecati na autistični razvoj i dovesti do različitih razvojnih ishoda kod dječaka i djevojčica."

Ovo istraživanje objavljeno je u časopisu Molecular Psychiatry.