U prijašnjim izbijanjima od 25 do 90 posto zaraženih umrlo je kao posljedica najgorih simptoma bolesti, koji obično napreduju od letargije nalik gripi i groznice, do bolova u trbuhu, mučnine i povraćanja, proljeva, nedostatka zraka, glavobolja, i bol u prsima.
U otprilike polovici slučajeva, kvrgavi osip pojavljuje se unutar prvog tjedna od infekcije. Blago do umjereno krvarenje kroz pukotine kože i sluznice također je prijavljeno u nešto manje od polovice svih slučajeva kao rezultat smanjenog zgrušavanja krvi.
Kako vas ebola ubija?
Kada nastupi smrt od ebole, to je obično rezultat gubitka tekućine kroz povraćanje i proljev, ili gubitka krvi u ekstremnim slučajevima.
Postoje četiri vrste virusa u rodu Ebolavirus koji mogu zaraziti i izazvati bolest kod ljudi. Svi su oni RNA virusi iz veće obitelji poznatih kao filovirusi, koji imaju tendenciju lakog razmnožavanja u različitim stanicama u ljudskom tijelu.
Virus se prenosi između domaćina preko tjelesnih tekućina, bilo izravnim kontaktom ili dodirivanjem zaraženih predmeta. Zarazne virusne čestice zatim se prenose u tijelo kroz pukotine na koži ili membranama u nosu, ustima ili oku.
Među prvima su zaražene stanice koje oblažu organe i krvne žile. Zatim ih brzo oštećuju kemikalije koje proizvodi virus, što uzrokuje curenje krvnih žila. U kombinaciji s poremećajem zgrušavanja krvi, te su promjene odgovorne za neke od najgorih simptoma bolesti.
Rano liječenje s dovoljno tekućine do sada je bio jedini način da se smanji rizik od dehidracije i smrti. U razvoju su eksperimentalni lijekovi koji bi mogli smanjiti smrtnost na otprilike 5 posto, a testiraju se i cjepiva koja bi mogla smanjiti broj infekcija.
Odakle je došla ebola?
Prvo priznato izbijanje ebole dogodilo se u današnjoj Demokratskoj Republici Kongo 1976., u blizini istoimene rijeke Ebola. To je rezultiralo s 318 slučajeva, od kojih je 218 osoba umrlo.
Od tada je došlo do brojnih izbijanja i epidemija koje su rezultirale tisućama žrtava. Svjetska zdravstvena organizacija klasificirala je najnoviju aktualnu epidemiju u Kongu, koja je započela 2018., kao javnozdravstvenu hitnu situaciju od međunarodnog značaja.
Još uvijek nismo sigurni kako se ovaj virus zapravo pojavio kod ljudi, iako dokazi upućuju na nove susrete sa životinjskim rezervoarima kao što su izolirane populacije šišmiša, koji su mogli stvoriti most za virus da dođe do nas.
Sve članke koji se temelje na temi provjeravaju činjenice utvrđuju kao točne i relevantne u trenutku objavljivanja. Tekst i slike mogu se mijenjati, uklanjati ili dodavati kao urednička odluka kako bi informacije bile aktualne.


Komentari
Podijelite svoje mišljenje, postavite pitanje ili komentirajte članak.
Ovaj tekst još nije komentiran.
Budite prvi i podijelite svoje mišljenje!